Sezonski poslovi u poljoprivredi – ovo su obaveze poslodavaca i prava radnika

Sezonski poslovi
Sadržaj teksta

Bliže se sezonski poslovi u poljoprivredi, u kojima učestvuje veliki broj radnika. Takozvani „sezonci“ angažovani su na radovima koji su aktuelni u određenom periodu, rade na dnevnicu i obično iz godine u godinu tako funkcionišu, najčešće kod istih poslodavaca.

Od 2018. godine na snazi je Zakon o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima, kojim se uređuje postupanje poslodavaca i sezonskih radnika. Da li znate koja su vaša prava kao sezonskog radnika, a koje su obaveze poslodavca?

Koje su obaveze poslodavca prema sezonskom radniku?

Sezonski poslovi u poljoprivredi su: sadnja, setva, berba, žetva, zaštita bilja, priprema zemljišta, orezivanje, čišćenje, ljušćenje, sortiranje, šišanje/striža, ispaša i slično. Poslodavac je dužan da sezonskog radnika pre stupanja na rad upozna sa uslovima rad, kao i da mu, na njegov zahtev, izda potvrdu o tim uslovima. Takođe, obavezno je da ga prijavljuje i odjavljuje.

Prijavljivanje sezonskih radnika

Poslodavci imaju obavezu prema Poreskoj upravi da prijave i odjave sezonskog radnika popunjavanjem Evidencione prijave preko portala. Period u kojem se sezonski radnik prijavljuje ili odjavljuje je kalendarski mesec.

Prijavljivanje se vrši najkasnije prvog dana angažovanja do 10 sati pre podne, a ukoliko je reč o poslepodnevnoj smeni u periodu od 13 do 15 sati.

U slučaju prestanka radnog angažovanja sezonskog radnika tokom kalendarskog meseca, poslodavac je dužan da ga odjavi najkasnije do 10 sati pre podne narednog dana od dana prestanka angažovanja.

Ako sezonski radnik nastavlja sa radom i u narednom mesecu, poslodavac je dužan da podnese prijavu u pomenutim rokovima.

Sezonski poslovi
Poslodavci imaju obavezu prema Poreskoj upravi da prijave i odjave sezonskog radnika

Na sezonskim poslovima poslodavac može da angažuje radnike najviše 180 dana u toku kalendarske godine, računajući kalendarske dane od prve prijave sezonskih radnika putem portala Poreske uprave do poslednje odjave.

Jedan poslodavac istog sezonskog radnika može angažovati najviše 120 radnih dana u kalendarskoj godini, po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima.

Kontaktirajte nas ukoliko vam je potrebna pomoć sa prijavom ili odjavom radnika.

Kolika je dnevnica sezonskih radnika?

Sezonski radnici imaju pravo na naknadu za svaki čas rada, kao i sva prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Pravo iz zdravstvenog osiguranja ostvaruje samo za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.

Naknada za rad obračunava se po radnom času bez pripadajućih doprinosa i poreza, najmanje u iznosu minimalne cene rada utvrđene u skladu sa zakonom, koja važi na dan isplate. Od oktobra 2025. godine minimalna cena rada iznosi 337 dinara po satu.

Osnovicu za obračun poreza i doprinosa čini iznos u visini tridesetog dela iznosa najniže mesečne osnovice doprinosa koja za 2026. godinu iznosi 51.297 dinara, nezavisno od visine dnevne naknade za rad i radnog vremena sezonskog radnika.

Ukupan iznos obaveze po radniku, po danu angažovanja, za 2026. godinu iznosi 615,56 dinara.

Sezonski poslovi
Minimalna satnica iznosi 337 dinara

Posebna prava sezonskih radnika

Sezonski radnici su najčešće nezaposlena lica, pa shodno tome uživaju i određena posebna prava kada su u pitanju sezonski poslovi:

  • ne brišu se sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje i nastavljaju da primaju novčanu naknadu;
  • naknada koja se isplaćuje nije od uticaja na ostvarivanje prava na novčanu socijalnu pomoć;
  • ostvaruju pravo na radni staž za vreme provedeno na sezonskim poslovima;
  • mogu proveriti preko portala Centralnog registra za obavezno socijalno osiguranje (CROSO) da li je poslodavac podneo evidencionu prijavu.

Informacije sadržane u ovom tekstu predstavljaju stavove autora, nisu pravni saveti, služe za opšte informisanje, ne treba ih koristiti kao zamenu za konsultacije sa stručnim licima. Pre donošenja bilo kakve odluke i preuzimanja bilo kakve radnje konsultujte se sa licima koja su ovlašćena za davanje pravnih saveta u skladu sa zakonom.

Facebook
WhatsApp
Twitter
LinkedIn
Pinterest