Kratak odgovor: strani državljanin ili strano pravno lice može da osnuje firmu u Srbiji. Za DOO se prijava osnivanja podnosi elektronski, dok se preduzetnik može registrovati elektronski ili papirnom prijavom. Osnivanje firme ne znači automatski da je vlasniku odobren boravak i rad u Srbiji. Pre prijave treba odvojeno proveriti pravnu formu, dokumenta stranog osnivača, poreski model, banku i način na koji će se voditi mesečno knjigovodstvo.
Problem nastaje kada nerezident registraciju posmatra kao jedan obrazac u APR-u. Registracija jeste početak, ali posle rešenja dolaze račun u banci, elektronski pristupi, fakture, porezi, dokumentacija i rokovi. Ako se to ne organizuje pre prve uplate, vlasnik često tek naknadno sazna da firma u Srbiji ima obaveze i kada on živi u drugoj državi.
Ovaj vodič objašnjava praktičan redosled za stranca koji želi da osnuje posao u Srbiji i da ga posle vodi uredno. Pravila i izvori provereni su 24. jula 2026. godine.
Tabela sadržaja
Toggle- Može li nerezident da otvori firmu u Srbiji?
- Preduzetnik ili DOO za stranog osnivača?
- Koja dokumenta stranac priprema za APR?
- Može li se osnivanje završiti bez dolaska u Srbiju?
- Bankovni račun firme nije isto što i lični nerezidentni račun
- Kako nerezident organizuje mesečno knjigovodstvo?
- Kako Pitaj knjigovođu pomaže pre i posle registracije?
- Česta pitanja stranih osnivača
- Zvanični izvori
Može li nerezident da otvori firmu u Srbiji?
Može. Strani osnivač može biti fizičko ili pravno lice. U zavisnosti od plana poslovanja, najčešće se razmatraju preduzetnik i društvo sa ograničenom odgovornošću, dok ogranak i predstavništvo imaju drugačiju namenu i nisu zamena za svaki poslovni model.
APR za stranog preduzetnika kao dokaz identiteta prihvata fotokopiju pasoša, strane lične karte ili lične karte izdate strancu. Kada je član DOO strano fizičko lice, prilaže se dokaz identiteta, a kada je osnivač strano pravno lice, potreban je izvod iz odgovarajućeg registra države porekla. Konkretan oblik dokumenta, prevod i eventualna legalizacija proveravaju se prema zemlji u kojoj je dokument izdat.
Registracija firme i pravo na boravak nisu ista stvar. Državni portal Welcome to Serbia izričito navodi da osnivanje firme samo po sebi ne garantuje vizu ili jedinstvenu dozvolu za privremeni boravak i rad. Ako vlasnik planira da živi i radi u Srbiji, boravišni status se rešava kao poseban postupak.
Preduzetnik ili DOO za stranog osnivača?
Ne postoji odgovor koji važi za svakog nerezidenta. Preduzetnik je fizičko lice koje obavlja delatnost i za obaveze odgovara celokupnom imovinom. DOO je posebno pravno lice i ima drugačija pravila odgovornosti, upravljanja, isplate novca i izveštavanja.
U praksi se odluka donosi tek kada se odgovori na ova pitanja:
- Da li će vlasnik stvarno raditi iz Srbije ili samo posedovati firmu?
- Da li će klijenti biti u Srbiji, inostranstvu ili na oba tržišta?
- Koliki su očekivani prihod, troškovi i poslovni rizik?
- Da li se planiraju zaposleni, direktor ili lokalno ovlašćeno lice?
- Kako će se vlasniku isplaćivati novac iz firme?
- Da li postoje PDV, fiskalizacija, licenca ili druga posebna pravila?
Ako još biraš oblik, pogledaj detaljno poređenje preduzetnika i DOO. Papir nije problem dok ga neko ne traži; problem je kada se pogrešna pravna forma otkrije posle prvih ugovora i uplata.
Koja dokumenta stranac priprema za APR?
Tačan spisak zavisi od pravne forme, broja osnivača, toga da li je osnivač fizičko ili pravno lice i ko podnosi prijavu. Kao radna lista, najčešće se proveravaju:
- dokaz identiteta stranog fizičkog lica ili izvod iz registra za strano pravno lice;
- osnivački akt i odluka o zastupniku kada zastupnik nije određen osnivačkim aktom;
- adresa sedišta i podaci o pretežnoj delatnosti;
- punomoćje, kada prijavu i postupak vodi ovlašćeno lice;
- prevod stranog dokumenta na srpski jezik i legalizacija kada su za taj dokument potrebni;
- dokaz o uplati propisane APR naknade.
Nemoj unapred pretpostaviti da je apostil uvek potreban ili da nikada nije potreban. To zavisi od države porekla dokumenta, vrste isprave i primenljivog međunarodnog sporazuma. APR proverava registracione uslove, ali izbor poreskog modela i posledice poslovanja ne rešava umesto osnivača.
Može li se osnivanje završiti bez dolaska u Srbiju?
Deo postupka može da se organizuje na daljinu, ali nije stručno obećati da nerezident nikada neće morati da dođe u Srbiju. Od 17. maja 2023. osnivanje DOO, AD, KD i OD podnosi se APR-u elektronski. Za elektronsku prijavu podnosilac mora da ispuni tehničke uslove APR-a, uključujući kvalifikovani elektronski potpis izdat u Republici Srbiji.
Ako strani osnivač nema odgovarajući potpis ili dokument nije u elektronskom obliku koji APR prihvata, postupak se može organizovati preko ovlašćenog lica, advokata ili javnog beležnika, zavisno od dokumentacije. Banka zasebno sprovodi identifikaciju klijenta i proveru porekla vlasništva, pa njeni zahtevi ne moraju biti isti kao zahtevi APR-a.
Preduzetnik ima i papirni put registracije. APR navodi da prijavu može podneti preduzetnik ili ovlašćeno lice uz punomoćje. Zbog toga se mogućnost rada na daljinu proverava po koracima: APR, banka, elektronski potpis, boravak i poreski pristupi.
Bankovni račun firme nije isto što i lični nerezidentni račun
Firma osnovana i registrovana u Srbiji otvara poslovni račun kao domaći poslovni subjekt. To što je njen vlasnik strani državljanin ne pretvara račun srpskog DOO u lični nerezidentni račun vlasnika. Banka će tražiti dokumentaciju firme, podatke o zastupniku i stvarnom vlasniku, kao i dodatne podatke prema sopstvenoj proceni rizika.
Lični dinarski ili devizni račun nerezidenta je odvojena stvar. Zato se banka bira i kontaktira pre nego što se obeća datum prve naplate. U praksi se ovo vidi kad je firma registrovana, ugovor sa klijentom već potpisan, a banka još proverava dokumenta stranog vlasnika.
Kako nerezident organizuje mesečno knjigovodstvo?
Najbolje je da knjigovođa bude uključen pre registracije, a ne kada stigne prvi poreski rok. Za firmu čiji vlasnik živi van Srbije potrebno je unapred dogovoriti ko dostavlja dokumenta, ko odobrava plaćanja, ko prati elektronska sandučeta i ko reaguje kada stigne zahtev državnog organa.
Mesečni sistem rada treba da obuhvati najmanje:
- razmenu ulaznih i izlaznih računa i bankovnih izvoda;
- proveru ugovora i osnova za domaća i inostrana plaćanja;
- PDV evidenciju i poreske prijave kada su primenljive;
- obračun zarada, prijave i odjave zaposlenih kada firma ima radnike;
- praćenje rokova na ePorezima, SEF-u i drugim elektronskim sistemima koje firma koristi;
- dogovor ko priprema i ko potpisuje godišnje finansijske izveštaje.
Ako se vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja ugovorom poverava spoljnoj agenciji, APR navodi da pružalac računovodstvenih usluga mora biti upisan u odgovarajući Registar. Softver može pomoći u razmeni podataka, ali ne preuzima odgovornost za poresku odluku, rok ili dokument koji nedostaje.
Kako Pitaj knjigovođu pomaže pre i posle registracije?
Pitaj knjigovođu je knjigovodstvena agencija iz Beograda koja radi sa preduzetnicima i DOO. Pre prijave proveravamo planirani posao, pravnu formu, poreski model, PDV, fiskalizaciju, planirane zaposlene i dokumentaciju koju treba pripremiti. Ako nastavimo saradnju, dogovaramo registraciju i mesečno knjigovodstvo od prvog dana poslovanja.
Dokumentacija može da se razmenjuje elektronski, a sastanak se može organizovati onlajn ili u kancelariji u Beogradu. Za početnu procenu pošalji državljanstvo osnivača, da li je osnivač fizičko ili pravno lice, planiranu delatnost, očekivani promet, zemlje iz kojih će dolaziti klijenti i da li vlasnik planira boravak u Srbiji.
Pošalji podatke pre registracije
Ako je firma već otvorena i potrebno ti je kontinuirano vođenje, pogledaj šta obuhvataju naše knjigovodstvene usluge za preduzetnike i DOO.
Česta pitanja stranih osnivača
Da li stranac može da bude jedini vlasnik DOO u Srbiji?
Može. Za registraciju se priprema dokaz identiteta stranog fizičkog lica i ostala dokumentacija propisana za konkretno osnivanje.
Da li osnivanje firme automatski daje boravak u Srbiji?
Ne. Registracija firme i odobrenje vize ili jedinstvene dozvole za boravak i rad odvojeni su postupci. Samo osnivanje firme ne garantuje da će dozvola biti odobrena.
Da li nerezident mora lično da dođe u Srbiju?
Ne za svaki korak, ali to zavisi od pravne forme, elektronskog potpisa, punomoćja, dokumentacije i zahteva banke. Pre početka treba napraviti spisak koraka koji mogu na daljinu i onih za koje je potrebna identifikacija ili domaće ovlašćeno lice.
Da li je nerezidentu bolji preduzetnik ili DOO?
Zavisi od boravka, odgovornosti, načina rada, klijenata, prihoda, troškova i načina isplate novca. Odluka se ne donosi samo prema početnoj APR naknadi.
Kada treba ugovoriti knjigovodstvo?
Pre registracije ili najkasnije pre prve poslovne transakcije. Tako se unapred postavljaju elektronski pristupi, tok dokumentacije, poreski kalendar i odgovornosti vlasnika, direktora i knjigovođe.
Zvanični izvori
- APR — osnivanje privrednih društava
- APR — osnivanje preduzetnika
- APR — eRegistracija preduzetnika
- Welcome to Serbia — viza za inostrane vlasnike firmi
- APR — Registar pružalaca računovodstvenih usluga
Izvori i proceduralni podaci provereni 24.07.2026. Banke, APR i nadležni organi mogu tražiti dodatna dokumenta u konkretnom slučaju. Tekst je informativan i nije zamena za pravni savet ili proveru boravišnog statusa.





