Ako se zaposlenom isplati dnevnica za službeni put u inostranstvo, a misliš da je dovoljno samo da napišeš „put u Beč, 3 dana, 270 evra“ — nije. Upravo tu nastaje rizik.
U praksi problem skoro nikad ne nastane zato što je put postojao, nego zato što papiri, obračun i interni akt nisu bili usklađeni. I onda banalna greška postane poreski problem. To „posle ćemo srediti“ ume da bude skupo.
Suština je sledeća: dnevnice za službeni put u inostranstvo mogu da budu neoporezive, ali samo do propisanog iznosa i samo ako su ispunjeni uslovi. Zakon o porezu na dohodak građana predviđa neoporezivost do iznosa koji propisuje nadležni državni organ, a najviše do 90 evra dnevno. Ako generalno pratiš teme iz oblasti poreza, zarada i obaveza firme, korisno je da baciš pogled i na tekstove koje već imaš na stranici Tekstovi.
Tabela sadržaja
Toggle- Šta zapravo znači poreski tretman dnevnica za službeni put u inostranstvo?
- Koliki je neoporezivi iznos dnevnice za inostranstvo
- Kada dnevnica jeste neoporeziva
- Kada dnevnica postaje oporeziva
- Kako se računa trajanje službenog puta u inostranstvo?
- Šta dnevnica pokriva, a šta ne?
- Dokumentacija bez koje ne treba da isplaćuješ dnevnice
- Najčešće greške koje firme prave
- Šta konkretno da uradiš?
- Kada ima smisla da se javiš knjigovođi
Šta zapravo znači poreski tretman dnevnica za službeni put u inostranstvo?
Kada pričamo o poreskom tretmanu dnevnica za službeni put u inostranstvo, pričamo o tome da li je isplata zaposlenom:
- neoporeziva,
- delimično oporeziva,
- ili u celosti pogrešno tretirana.
Nije poenta samo u tome koliko si isplatio. Poenta je da li postoji pravni osnov, da li je službeni put pravilno dokumentovan, kako je obračunato trajanje puta i da li je eventualni višak preko neoporezivog limita pravilno uključen u zaradu.
Drugim rečima, nije stvar lepog formatiranja putnog naloga, nego poreske obaveze.
![]()
Koliki je neoporezivi iznos dnevnice za inostranstvo
Ovde je ključan broj: 90 evra dnevno. Na tvom sajtu već postoji vrlo blizak tekst na ovu temu, Službena putovanja u inostranstvo: nova pravila, veća dnevnica, i njega vredi interno povezati jer tematski leži skoro savršeno uz ovaj članak.
Ali postoji jedna stvar koju mnogi preskoče: nije dovoljno samo reći „zakon dozvoljava 90 evra“. Zakon vezuje neoporezivost i za iznos koji propisuje nadležni državni organ, a najviše do 90 evra dnevno. To znači da se ne gleda samo plafon, nego i pravilo za konkretnu državu i obračun službenog puta. Upravo tu najviše ljudi pogreši.
Kada dnevnica jeste neoporeziva
Dnevnica za službeni put u inostranstvo može da bude neoporeziva kada su ispunjeni sledeći uslovi:
1. Postoji osnov u internom aktu ili ugovoru
Firma mora da ima pravni osnov za isplatu. To može biti pravilnik o radu, interni akt, kolektivni ugovor ili drugo odgovarajuće interno pravilo koje uređuje pravo na dnevnicu.
Ako toga nema, već na startu ulaziš u sivu zonu.
2. Put je stvarno službeni put
Mora da postoji odluka ili nalog za službeni put. Mora da bude jasno gde zaposleni ide, kojim povodom, koliko traje put i po kom osnovu mu pripada dnevnica.
3. Obračun je urađen po pravilima trajanja puta
Ne računa se „broj datuma“ nego stvarno trajanje puta. U stručnoj praksi se standardno primenjuje logika da za svaka 24 časa ide puna dnevnica, za ostatak duži od 12 časova još jedna puna, za deo između 8 i 12 časova pola dnevnice, a ispod toga nema dnevnice za taj ostatak.
4. Iznos ne prelazi neoporezivi limit
Do dozvoljenog iznosa si u neoporezivoj zoni, nakon toga ide porez.
![]()
Kada dnevnica postaje oporeziva
Ako firma isplati više od dozvoljenog neoporezivog iznosa, razlika preko limita ne ostaje „samo višak“. Ta razlika ulazi u oporezivi deo i tretira se kao zarada. Zato ovde ima smisla da interno linkuješ i ka tekstu Kako pravilno prijaviti i platiti poreze i doprinose za zaposlene, jer čitaocu odmah širi sliku šta znači kada nešto pređe u oporezivu zonu.
Ako hoćeš dodatno da pojačaš ovaj deo za poslodavce koji vole brojke, prirodan link je i ka stranici Kalkulator zarada 2026, porez i doprinosi plus neto na bruto, pošto višak preko limita praktično vodi u temu obračuna poreza i doprinosa.
Konkretno, ako zaposlenom isplatiš 110 evra za jedan puni dan, do dozvoljenog neoporezivog iznosa si miran, a razlika ulazi u oporezivi deo.
I to je deo koji mnogi zaborave.
Kako se računa trajanje službenog puta u inostranstvo?
Ovo je jedna od najčešćih grešaka.
Ljudi uzmu kalendar, vide da je neko krenuo u ponedeljak i vratio se u sredu, pa kažu: tri dana, tri dnevnice. Ne ide to tako.
Trajanje se računa po satima, odnosno po momentu prelaska granice ili po pravilima za avionski prevoz. Upravo tu nastaje razlika između jedne, dve i dve i po dnevnice. A upravo tu nastaje i razlika između ispravnog i pogrešnog obračuna. Tema je vrlo bliska i širem pitanju organizacije poreskih obaveza, pa uz završni deo teksta može prirodno da legne i link ka članku Poreske obaveze – kako da upravljanje njima pretvorite u prednost za vašu firmu.
Šta dnevnica pokriva, a šta ne?
Još jedna česta greška: sve se trpa u dnevnicu.
To nije poenta. Dnevnica je naknada za troškove ishrane i sitne prateće troškove tokom službenog puta. Hotel, avionska karta, vozna karta i drugi dokumentovani troškovi po pravilu se ne „umeću“ u dnevnicu, nego se refundiraju posebno na osnovu dokumentacije. U tekstu koji već imaš o službenim putovanjima naglašava se i uredna dokumentacija uz nalog i obračun puta, što lepo podržava ovaj deo članka.
Znači:
- hotel nije dnevnica,
- avionska karta nije dnevnica,
- putno osiguranje nije isto što i dnevnica,
- sve što refundiraš posebno mora da bude jasno odvojeno od same dnevnice.
Ako to pomešaš, praviš haos i sebi i knjigovođi.

Dokumentacija bez koje ne treba da isplaćuješ dnevnice
Da budem direktan: bez papira nema mira.
Minimum koji treba da postoji je:
- odluka ili nalog za službeni put,
- interni akt ili pravilnik koji uređuje pravo na dnevnice,
- dokaz o trajanju puta,
- dokumentacija za smeštaj i prevoz ako se refundiraju posebno,
- jasan obračun koliko dnevnica pripada
- uredno puštanje poreske prijave na portalu ePorezi
- plaćanje obračunatog poreza ukoliko ima potrebe za to
Čist račun, duga ljubav. Pogotovo kad dođe kontrola.
Najčešće greške koje firme prave
Isplaćuju dnevnice bez internog akta
To je najčešća osnova za problem.
Računaju dnevnice po kalendarskim danima
A trebalo je po stvarnom trajanju puta.
Isplate više od limita, ali ne obračunaju porez i doprinose na razliku
Tu već ulaziš u ozbiljniju grešku.
Mešaju dnevnice i refundaciju troškova
Pa isti trošak praktično plate dva puta kroz dve različite stavke.
Nemaju uredan putni nalog i prateću dokumentaciju
A onda pokušavaju naknadno da objasne nešto što je moralo da bude jasno od prvog dana.
Šta konkretno da uradiš?
Ako se isplaćuje dnevnica za službeni put u inostranstvo, uradi sledeće:
Prvo, proveri da li imaš dobar interni akt.
Drugo, proveri da li se trajanje puta obračunava pravilno.
Treće, odvoji dnevnice od smeštaja i prevoza.
Četvrto, ne isplaćuj više od neoporezivog limita bez svesti da razlika ulazi u zaradu.
Peto, sredi dokumentaciju odmah, a ne kad problem već nastane.
Mnogo je jeftinije sprečiti grešku nego posle popravljati.
Kada ima smisla da se javiš knjigovođi
Ako imaš zaposlene koji često idu u inostranstvo, ako radiš sa sajmovima, obukama, sastancima van Srbije ili šalješ direktora i zaposlene na službeni put, ova oblast ne treba da se rešava napamet.
Ako želiš da budeš siguran da su dnevnice, putni nalozi i poreski tretman ispravni, javi se na vreme. Problem je obično potpuno nepotreban i lako rešiv — ali samo dok je još mali.


