Beograd, SRB

Padejska 20.

Da li osnivač privrednog društva mora da plaća doprinose ako nije zakonski zastupnik ni zaposlen u svom privrednom društvu?

Osnivač privrednog društva

Sadržaj teksta

1. Pitanje koje mnogi (ne) postavljaju

Zamislite sledeću situaciju: Osnivate privredno društvo, ali niste registrovani kao zastupnik (direktor) i niste prijavljeni putem portala CROSO u radni odnos u sopstvenoj firmi. Pored toga, možda već radite negde drugde ili ste korisnik starosne penzije. Dakle, uopšte niste aktivni u svojoj firmi – „na papiru” ste samo vlasnik, tj. osnivač privrednog društva.
Postavlja se ključno pitanje: „Da li zaista imam obavezu obračunavanja i plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje?”

Odgovor, iako na prvi pogled jednostavan, neretko izaziva dileme. Upravo ćemo razmotriti zvanične stavove Ministarstva finansija i relevantne zakonske odredbe koje će vam pružiti jasnu sliku o tome kada jeste, a kada niste dužni da plaćate doprinose.

2. Šira slika: Ko sve može biti „osnivač privrednog društva“?

U praksi, ova dilema najčešće se javlja kod dve grupe osnivača:

  1. Osnivač koji ne radi u privrednom društvu
    • Nisu registrovani za zastupanje,
    • Nisu zasnovali radni odnos, niti su direktori van radnog odnosa,
    • U APR-u se vodi isključivo kao vlasnik, tj. osnivač privrednog društva (sa osnivačkim ulogom).
  2. Osnivači koji nisu registrovani za zastupanje, ali rade po nekom drugom osnovu
    • Mogu biti zaposleni na drugim poslovima (npr. kao stručni konsultanti ili radnici na potpuno drugačijim pozicijama),
    • Ili su osiguranici iz drugog osnova (recimo, penzioneri).

Ključna stvar: Ako ne obavljate nikakve funkcije (predstavljanje, zastupanje, poslovodstvo) u svojoj firmi i u njoj nemate radni odnos, postavlja se pitanje — da li vas zakon uopšte prepoznaje kao „osiguranika” obaveznog socijalnog osiguranja?

Šahovska tabla, sa figurama, figura kralja je osnivač privrednog društva
Velika dilema je da li je osnivač privrednog društva, u radnom odnosu ili ne radi ništa

3. Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje: Suština člana 6. stav 1. tačka 15)

Prema Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, osnivač društva je obveznik doprinosa samo ako „radi“ u tom društvu. A šta zakon podrazumeva pod radom?

  • Radni odnos – klasičan radni odnos regulisan ugovorom o radu direktora.
  • Predstavljanje i zastupanje društva – registrovano u APR-u (npr. direktor, zakonski zastupnik).
  • Poslovodstvena ovlašćenja ili upravljanje – sve formalne funkcije definisane Zakonom o privrednim društvima.

Ako ne upadate ni u jednu od navedenih kategorija, tj. niste zastupnik, nemate ugovor o radu u sopstvenoj firmi i ne obavljate nikakva poslovodstvena zaduženja, zakon vas ne prepoznaje kao osiguranika. U žargonu se to često naziva „goli osnivač” – vlasnik koji ne obavlja nikakvu aktivnost u društvu.

Zaključak: Kao „goli osnivač”, vi nemate obavezu plaćanja doprinosa na osnovu te firme.

4. Mišljenja Ministarstva finansija: Zašto su važna?

4.1. Obavezujuća snaga za Poresku upravu

Ministarstvo finansija izdaje zvanična mišljenja i tumačenja, koja su obavezujuća za postupanje Poreske uprave. U slučaju nedoumica, upravo se pozivamo na ova mišljenja kako bismo potvrdili zakonitu praksu.

Primeri mišljenja:

  • Br. 430-00-119/2017-04 od 30.3.2017. godine,
  • Br. 414-00-87/2011-04 od 8.12.2011. godine,

Sva ova mišljenja potvrđuju da osnivač koji ne radi u društvu (ni kao zastupnik, ni kao zaposleni, ni kao poslovovođa) nije obveznik doprinosa.

4.2. Potreba za „faktičkim stanjem“

Ministarstvo finansija i Poreska uprava uvek primenjuju načelo fakticiteta – odnosno, gleda se šta se dešava u praksi, a ne samo šta piše na papiru. Ako se u kontroli utvrdi da ste stvarno obavljali poslovodstvene funkcije, iako to nije registrovano, postoji mogućnost da će se to smatrati radom i retroaktivno obračunati doprinosi.

Statua boginje pravde i knjige u pozadini
Za Poresku upravu su mišljenja ministarstva finansija pravno obavezujuća jer je ministarstvo viša instanca

5. Da li status „golog osnivača“ važi i za penzionere, zaposlene kod drugog poslodavca itd.?

Kratak odgovor: Da.

  • Ako ste penzioner i niste upisani u APR kao zastupnik vašeg društva, niti obavljate poslove upravljanja, niste dužni da plaćate doprinose po tom osnovu.
  • Ako ste zaposleni kod drugog poslodavca i posedujete firmu u kojoj „ništa ne radite”, takođe nemate dodatnih obaveza u smislu doprinosa za tu firmu.
  • Ako uopšte niste osigurani ni po jednom osnovu, a i dalje ne obavljate nikakve funkcije u sopstvenom privrednom društvu, zakon kaže da ni tada niste obuhvaćeni obavezom plaćanja doprinosa — jer niste prepoznati kao osiguranik.

6. Gde nastaje obaveza?

Sva tumačenja jasno ukazuju:

  1. Ako se upišete kao zastupnik – automatski podležete obračunu i plaćanju doprinosa (bez obzira da li dobijate zaradu, naknadu zarade ili ne).
  2. Ako zasnujete radni odnos – radi obračuna zarade i doprinosa primenjuju se pravila važeća za zaposlene.
  3. Ako obavljate poslovodstvena ovlašćenja – čak i bez formalne registracije, ukoliko se dokaže da stvarno rukovodite kompanijom, postoji rizik retroaktivne naplate doprinosa.

7. Kako sprečiti moguće nesuglasice s Poreskom upravom?

  1. Vodite jasnu dokumentaciju
    • Ako zaista ne radite ništa u društvu, neka sve ovlašćene funkcije i rukovodeća rešenja budu registrovane na drugo lice (npr. drugog direktora).
  2. Izbegnite neformalne „dilove”
    • Ako vodite firmu „iz senke”, a u APR-u se vodi druga osoba, rizikujete finansijske i pravne posledice.
  3. Redovno pratite mišljenja i praksu
    • Iz godine u godinu mogu se pojaviti nova tumačenja ili izmene propisa.
Dokumentacija sližena u fiokama
Vođenje računa o dokumentaciji može da vas spasi

8. Najčešća pitanja i kratki odgovori

1. „Da li treba da prijavim sebe kao osiguranika ako imam radni odnos u drugoj firmi?“

  • Ne, sve dok u svojoj firmi niste zakonski zastupnik (direktor u radnom odnosu ili van radnog odnosa).

2. „Šta ako se naknadno odlučim da budem direktor sopstvene firme?“

  • Automatski stičete obavezu plaćanja doprinosa, po pravilima za osnivače koji „rade” u sopstvenom društvu. Potrebno je samo da se registrujete kao zakonski zastupnik u APR-u.

3. „Da li mogu da koristim firmu za sporednu delatnost, a da ne plaćam doprinose?”

  • Ako „sporedna delatnost” podrazumeva da radite nešto (poslovodstvo, zastupanje, konkretnu aktivnost), ulazite u kategoriju osiguranika. Čim je rad ili predstavništvo prisutno, kreće i obaveza doprinosa.

9. Znajte svoje obaveze i izbegnite neprijatna iznenađenja

  • Nema rada = nema obaveze: Ako ste samo osnivač i nemate nikakve poslovne aktivnosti, niste dužni da plaćate doprinose.
  • Postoji rad = postoji obaveza: Ako ste zastupnik (direktor) ili imate bilo kakav radni angažman u društvu, dolazi do obračuna doprinosa po osnovu člana 6. stav 1. tačka 15) Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Ukoliko niste sigurni u svoj faktički status ili razmatrate mogućnost angažovanja u sopstvenom društvu, obavezno se konsultujte sa stručnjacima (knjigovođama, poreskim savetnicima, advokatima). U suprotnom, rizikujete da kasnije dobijete neprijatno rešenje ili prekršaj od Poreske uprave — s kamatom i zateznim kamatama što predstavlja jednu od najčešćih finansijskih zamnki u biznisu.

Za kraj: U digitalnoj eri, granica između pasivnog vlasništva i realnog angažmana može biti tanka. Zato ne čekajte na kontrolu Poreske uprave da biste otkrili da li ste (ne)obveznik doprinosa. Preuzmite inicijativu, informišite se i budite sigurni da vaša firma posluje u skladu sa svim zakonskim propisima.

Facebook
WhatsApp
Twitter
LinkedIn
Pinterest

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

direktor na preduzeće
Ivan Obućina
Ivan Obućina

Dugo sam pretio da ću da pišem, sad kad pišem kajem se, jer čitate i moram da vodim računa šta pišem!

ZAPRATI ME NA MREŽAMA
X
Reddit
Facebook
LinkedIn
Email
WhatsApp