1. Pitanje koje mnogi (ne) postavljaju
Zamislite sledeću situaciju: Osnivate privredno društvo, ali niste registrovani kao zastupnik (direktor) i niste prijavljeni putem portala CROSO u radni odnos u sopstvenoj firmi. Pored toga, možda već radite negde drugde ili ste korisnik starosne penzije. Dakle, uopšte niste aktivni u svojoj firmi – „na papiru” ste samo vlasnik, tj. osnivač privrednog društva.
Postavlja se ključno pitanje: „Da li zaista imam obavezu obračunavanja i plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje?”
Odgovor, iako na prvi pogled jednostavan, neretko izaziva dileme. Upravo ćemo razmotriti zvanične stavove Ministarstva finansija i relevantne zakonske odredbe koje će vam pružiti jasnu sliku o tome kada jeste, a kada niste dužni da plaćate doprinose.
2. Šira slika: Ko sve može biti „osnivač privrednog društva“?
U praksi, ova dilema najčešće se javlja kod dve grupe osnivača:
- Osnivač koji ne radi u privrednom društvu
- Nisu registrovani za zastupanje,
- Nisu zasnovali radni odnos, niti su direktori van radnog odnosa,
- U APR-u se vodi isključivo kao vlasnik, tj. osnivač privrednog društva (sa osnivačkim ulogom).
- Osnivači koji nisu registrovani za zastupanje, ali rade po nekom drugom osnovu
- Mogu biti zaposleni na drugim poslovima (npr. kao stručni konsultanti ili radnici na potpuno drugačijim pozicijama),
- Ili su osiguranici iz drugog osnova (recimo, penzioneri).
Ključna stvar: Ako ne obavljate nikakve funkcije (predstavljanje, zastupanje, poslovodstvo) u svojoj firmi i u njoj nemate radni odnos, postavlja se pitanje — da li vas zakon uopšte prepoznaje kao „osiguranika” obaveznog socijalnog osiguranja?
3. Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje: Suština člana 6. stav 1. tačka 15)
Prema Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, osnivač društva je obveznik doprinosa samo ako „radi“ u tom društvu. A šta zakon podrazumeva pod radom?
- Radni odnos – klasičan radni odnos regulisan ugovorom o radu direktora.
- Predstavljanje i zastupanje društva – registrovano u APR-u (npr. direktor, zakonski zastupnik).
- Poslovodstvena ovlašćenja ili upravljanje – sve formalne funkcije definisane Zakonom o privrednim društvima.
Ako ne upadate ni u jednu od navedenih kategorija, tj. niste zastupnik, nemate ugovor o radu u sopstvenoj firmi i ne obavljate nikakva poslovodstvena zaduženja, zakon vas ne prepoznaje kao osiguranika. U žargonu se to često naziva „goli osnivač” – vlasnik koji ne obavlja nikakvu aktivnost u društvu.
Zaključak: Kao „goli osnivač”, vi nemate obavezu plaćanja doprinosa na osnovu te firme.
4. Mišljenja Ministarstva finansija: Zašto su važna?
4.1. Obavezujuća snaga za Poresku upravu
Ministarstvo finansija izdaje zvanična mišljenja i tumačenja, koja su obavezujuća za postupanje Poreske uprave. U slučaju nedoumica, upravo se pozivamo na ova mišljenja kako bismo potvrdili zakonitu praksu.
Primeri mišljenja:
- Br. 430-00-119/2017-04 od 30.3.2017. godine,
- Br. 414-00-87/2011-04 od 8.12.2011. godine,
Sva ova mišljenja potvrđuju da osnivač koji ne radi u društvu (ni kao zastupnik, ni kao zaposleni, ni kao poslovovođa) nije obveznik doprinosa.
4.2. Potreba za „faktičkim stanjem“
Ministarstvo finansija i Poreska uprava uvek primenjuju načelo fakticiteta – odnosno, gleda se šta se dešava u praksi, a ne samo šta piše na papiru. Ako se u kontroli utvrdi da ste stvarno obavljali poslovodstvene funkcije, iako to nije registrovano, postoji mogućnost da će se to smatrati radom i retroaktivno obračunati doprinosi.
5. Da li status „golog osnivača“ važi i za penzionere, zaposlene kod drugog poslodavca itd.?
Kratak odgovor: Da.
- Ako ste penzioner i niste upisani u APR kao zastupnik vašeg društva, niti obavljate poslove upravljanja, niste dužni da plaćate doprinose po tom osnovu.
- Ako ste zaposleni kod drugog poslodavca i posedujete firmu u kojoj „ništa ne radite”, takođe nemate dodatnih obaveza u smislu doprinosa za tu firmu.
- Ako uopšte niste osigurani ni po jednom osnovu, a i dalje ne obavljate nikakve funkcije u sopstvenom privrednom društvu, zakon kaže da ni tada niste obuhvaćeni obavezom plaćanja doprinosa — jer niste prepoznati kao osiguranik.
6. Gde nastaje obaveza?
Sva tumačenja jasno ukazuju:
- Ako se upišete kao zastupnik – automatski podležete obračunu i plaćanju doprinosa (bez obzira da li dobijate zaradu, naknadu zarade ili ne).
- Ako zasnujete radni odnos – radi obračuna zarade i doprinosa primenjuju se pravila važeća za zaposlene.
- Ako obavljate poslovodstvena ovlašćenja – čak i bez formalne registracije, ukoliko se dokaže da stvarno rukovodite kompanijom, postoji rizik retroaktivne naplate doprinosa.
7. Kako sprečiti moguće nesuglasice s Poreskom upravom?
- Vodite jasnu dokumentaciju
- Ako zaista ne radite ništa u društvu, neka sve ovlašćene funkcije i rukovodeća rešenja budu registrovane na drugo lice (npr. drugog direktora).
- Izbegnite neformalne „dilove”
- Ako vodite firmu „iz senke”, a u APR-u se vodi druga osoba, rizikujete finansijske i pravne posledice.
- Redovno pratite mišljenja i praksu
- Iz godine u godinu mogu se pojaviti nova tumačenja ili izmene propisa.
8. Najčešća pitanja i kratki odgovori
1. „Da li treba da prijavim sebe kao osiguranika ako imam radni odnos u drugoj firmi?“
- Ne, sve dok u svojoj firmi niste zakonski zastupnik (direktor u radnom odnosu ili van radnog odnosa).
2. „Šta ako se naknadno odlučim da budem direktor sopstvene firme?“
- Automatski stičete obavezu plaćanja doprinosa, po pravilima za osnivače koji „rade” u sopstvenom društvu. Potrebno je samo da se registrujete kao zakonski zastupnik u APR-u.
3. „Da li mogu da koristim firmu za sporednu delatnost, a da ne plaćam doprinose?”
- Ako „sporedna delatnost” podrazumeva da radite nešto (poslovodstvo, zastupanje, konkretnu aktivnost), ulazite u kategoriju osiguranika. Čim je rad ili predstavništvo prisutno, kreće i obaveza doprinosa.
9. Znajte svoje obaveze i izbegnite neprijatna iznenađenja
- Nema rada = nema obaveze: Ako ste samo osnivač i nemate nikakve poslovne aktivnosti, niste dužni da plaćate doprinose.
- Postoji rad = postoji obaveza: Ako ste zastupnik (direktor) ili imate bilo kakav radni angažman u društvu, dolazi do obračuna doprinosa po osnovu člana 6. stav 1. tačka 15) Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
Ukoliko niste sigurni u svoj faktički status ili razmatrate mogućnost angažovanja u sopstvenom društvu, obavezno se konsultujte sa stručnjacima (knjigovođama, poreskim savetnicima, advokatima). U suprotnom, rizikujete da kasnije dobijete neprijatno rešenje ili prekršaj od Poreske uprave — s kamatom i zateznim kamatama što predstavlja jednu od najčešćih finansijskih zamnki u biznisu.
Za kraj: U digitalnoj eri, granica između pasivnog vlasništva i realnog angažmana može biti tanka. Zato ne čekajte na kontrolu Poreske uprave da biste otkrili da li ste (ne)obveznik doprinosa. Preuzmite inicijativu, informišite se i budite sigurni da vaša firma posluje u skladu sa svim zakonskim propisima.