Firma bez prometa: šta ostaje od obaveza kada posao miruje

Sadržaj teksta

Firma bez prometa: šta ostaje od obaveza kada posao miruje

Firma bez prometa nije isto što i firma bez obaveza. To je jedna od onih zabluda koje u početku deluju bezazleno, a kasnije znaju da naprave ozbiljan problem.

Vlasnik DOO-a često kaže: “Nismo radili ništa ove godine, nema šta da se knjiži.” Na prvi pogled logično. Nema faktura, nema priliva, nema isplata. Ali firma pravno i dalje postoji. Ima status u APR-u, možda ima otvoren račun u banci, možda ima obavezu finansijskog izveštavanja, možda je u PDV-u, možda ima zaposlenog, direktora, staru prijavu, poreski dug ili ugovor koji nije zatvoren.

Problem nije u tome što nema prometa. Problem je kada vlasnik zaključi da zbog toga ne mora ništa da proveri.

Ako firma stvarno više nema smisla za držanje, onda tema nije mirovanje, nego likvidacija firme u Srbiji. Ali ako firma nije ugašena, već samo trenutno ne radi, onda prvo treba proveriti šta od obaveza i dalje postoji.

Firma bez prometa i firma koja je stvarno neaktivna nisu isto

Kada kažemo “firma bez prometa”, najčešće mislimo da nije bilo izdatih faktura, naplate od kupaca, uplata na račun ili prodaje robe i usluga.

Ali to nije automatski isto što i neaktivnost u smislu finansijskog izveštavanja.

Kod APR-a se izjava o neaktivnosti vezuje za mnogo uži slučaj: kada pravno lice ili preduzetnik u izveštajnoj godini nije imao poslovnih događaja i u poslovnim knjigama za tu godinu nema podatke o imovini i obavezama. Zato nije dovoljno reći: “Nisam imao prihod.”

Ako je banka naplatila proviziju, ako postoji stanje na računu, ako ima obaveza prema dobavljaču, ako postoji osnovni kapital, pozajmica osnivača, poreski dug ili bilo kakva promena u knjigama, to više nije ista priča.

Zato se kod firme bez prometa prvo gleda stanje, a tek onda se odlučuje da li se predaje redovan finansijski izveštaj, izjava o neaktivnosti ili nešto treće.

Ako te posebno zanima taj deo, pogledaj i tekst o tome kada se predaje izjava o neaktivnosti, jer tu vlasnici često pomešaju “nema prihoda” sa “nema poslovnih događaja”.

Šta vlasnik prvo treba da proveri

Kod firme koja miruje ne proverava se samo promet. Proverava se cela pozicija firme.

Prvo treba videti da li je firma i dalje aktivna u APR-u. Ako jeste, ona postoji kao pravno lice. To znači da ima status, zakonskog zastupnika, registrovane podatke i obaveze koje zavise od pravne forme.

Zatim se proverava banka. Čak i kada nema poslovanja, bankarski račun može da pravi troškove: mesečno održavanje, provizije, naknade, opomene, promene paketa. Vlasnik često misli da je račun “miran”, a u izvodu se pojavi nekoliko stavki koje knjigovođa ipak mora da evidentira.

Treće, proverava se Poreska uprava. Nije isto da li firma nema promet i nema poreskih obaveza, ili nema promet, ali ima staru poresku prijavu, dug, kamatu, otvorenu akontaciju ili obavezu po osnovu zaposlenog lica. Za to se koristi portal ePorezi i poreske kartice.

Četvrto, proverava se da li firma ima zaposlene, direktora sa ugovorom, naknadu, obračun zarade, ugovor o delu, zakup, pozajmicu ili drugi osnov koji može da napravi obavezu, iako firma nije izdala nijednu fakturu.

Peto, proverava se da li je firma u PDV-u. Ako jeste, ne sme se zaključiti da “nema prometa, nema prijave”. Kod PDV obveznika mora se proveriti poreski period, rokovi i obaveza podnošenja prijave.

Zato je korisno redovno gledati poreski kalendar za firme, jer mirovanje poslovanja ne znači automatski mirovanje rokova.

DOO bez prometa: najčešća greška

Kod DOO-a vlasnici najčešće pogreše jer razmišljaju samo kroz fakture.

Nema faktura, pa misle da nema knjiženja. Nema naplate, pa misle da nema izveštaja. Nema poslovanja, pa misle da knjigovođa nije potreban.

A DOO nije ugašen samo zato što ne radi.

DOO i dalje može imati:

  • obavezu finansijskog izveštavanja prema APR-u;
  • bankarske izvode i troškove;
  • osnovni kapital, imovinu ili obaveze;
  • poreske kartice koje treba proveriti;
  • zaposlenog, direktora ili drugi ugovorni odnos;
  • staru pozajmicu osnivača;
  • ranije neplaćene poreze, doprinose ili kamate;
  • status PDV obveznika;
  • aktivne ugovore sa dobavljačima, zakupodavcem ili bankom.

U praksi, najopasnija rečenica je: “Ma nema šta, firma nije radila.”

To ne sme da bude zaključak. To je samo početna informacija.

Knjigovođa tada treba da pita: “Dobro, nema prihoda. A da li ima izvoda? Da li ima obaveza? Da li je račun otvoren? Da li je bilo troškova? Da li je firma u PDV-u? Da li je nešto ostalo iz prethodne godine?”

Tek posle toga znaš šta stvarno mora da se uradi.

Preduzetnik bez prometa: drugačija pravila

Preduzetnik nije isto što i DOO.

Kod preduzetnika se prvo gleda da li je delatnost aktivna ili je registrovan privremeni prekid. Ako je preduzetnik aktivan, obaveze mogu da postoje i bez prometa.

Kod paušalca je to posebno važno. Paušalac ne plaća porez samo kad ima prihod. On ima rešenje i mesečne obaveze, dok god je aktivan u tom režimu. Ako nema prometa, to samo znači da nije zarađivao, ali ne znači automatski da su porezi i doprinosi stali.

Kod preduzetnika koji vodi knjige gleda se stvarno poslovanje, rashodi, obaveze, prijave, doprinosi i status. Ako planiraš da radiš pauzu, to treba rešiti na vreme, a ne čekati kraj godine pa se pitati zašto postoje obaveze.

Ako si tek u fazi izbora forme poslovanja, pročitaj i vodič za otvaranje firme online u Srbiji, jer je mnogo lakše odmah izabrati dobar model nego kasnije popravljati pogrešnu postavku.

Primer iz prakse: “Nismo radili ništa”, ali izveštaj ipak postoji

Zamislimo DOO koji cele godine nije izdao nijednu fakturu.

Vlasnik kaže da firma nema promet. Kada se pogleda banka, vidi se da je banka svakog meseca naplaćivala održavanje računa. Na kraju godine postoji nekoliko bankarskih troškova, smanjeno stanje na računu i knjigovodstveni događaji koji moraju da se evidentiraju.

U takvoj situaciji vlasnik u svojoj glavi ima firmu bez prometa. Ali knjigovodstveno, firma nije potpuno neaktivna.

Drugi primer: firma nema nijednu fakturu, ali ima pozajmicu osnivača iz prethodne godine. Ili ima obavezu prema dobavljaču koja nije zatvorena. Ili ima imovinu kupljenu ranije. Ili je ostala u PDV sistemu. Svaki od tih detalja menja odgovor.

Zato se ova tema ne rešava jednom rečenicom. Nije pitanje samo: “Da li je bilo prihoda?” Pitanje je: “Da li je bilo bilo čega što utiče na knjige, porez, izveštaje ili status firme?”

Kada se predaje izjava o neaktivnosti

Izjava o neaktivnosti nije zamena za redovan finansijski izveštaj svaki put kada firma nema prihod.

Ona ima smisla samo kada su ispunjeni uslovi za neaktivnost. Zato se pre predaje proverava da li je u toj godini zaista bilo poslovnih događaja i da li postoje podaci o imovini i obavezama u poslovnim knjigama.

Na stranici APR-a za izjavu o neaktivnosti jasno se vidi da nije dovoljno samo da nema prodaje. Gleda se širi knjigovodstveni status.

Ovo je deo gde se najviše greši. Vlasnik misli da je firma “mrtva”, jer nije radila. Računovođa vidi da postoji račun, kapital, obaveza, stari saldo ili bankarska promena. I onda odgovor više nije isti.

Šta ako firma nema promet, ali ima dug

Firma bez prometa može imati dug. To može biti poreski dug, dug prema banci, dug prema dobavljaču, zakupodavcu, zaposlenom ili osnivaču.

Dug ne nestaje zato što nema novih faktura.

Ako postoji poreski dug, kamata može da teče. Ako postoji dug prema dobavljaču, može doći do opomene, tužbe ili blokade. Ako postoje nepredate prijave, problem može da se pojavi tek kada vlasnik poželi da firmu zatvori, proda, promeni knjigovođu ili konkuriše za neki posao.

Zato je kod firme bez prometa pametno uraditi malu kontrolu:

  • stanje u APR-u;
  • stanje na bankarskom računu;
  • poreske kartice;
  • PDV status;
  • otvorene obaveze i potraživanja;
  • zaposleni i ugovori;
  • obaveza finansijskog izveštavanja;
  • eventualne opomene, kamate i stari dugovi.

Ovo nije veliki posao ako se uradi na vreme. Postaje veliki posao kada se tri godine ništa ne proverava.

Da li je bolje ugasiti firmu bez prometa

Nekad jeste, nekad nije.

Ako znaš da firmu nećeš koristiti, nemaš plan poslovanja, postoje samo troškovi banke i knjigovodstva, onda ima smisla razmišljati o zatvaranju. Ali zatvaranje nije isto što i “samo prestanem da radim”. Kod DOO-a se ide kroz postupak, proveravaju se obaveze, poverioci, izveštaji, stanje imovine i dokumentacija.

Ako postoji šansa da ćeš firmu uskoro koristiti, možda je bolje zadržati je, ali uredno pratiti obaveze. Na primer, firma trenutno nema projekte, ali planira novi ugovor za tri meseca. Tada gašenje verovatno nema smisla.

Odluka se ne donosi po osećaju, nego po brojevima:

  • koliko te košta mirovanje firme;
  • da li ima dugova;
  • da li imaš plan budućeg poslovanja;
  • da li je firma u PDV-u;
  • da li postoje zaposleni ili ugovori;
  • koliko bi koštalo zatvaranje;
  • da li će ti firma uskoro ponovo trebati.

Ako je odgovor “ne znam”, prvo se pravi pregled stanja, pa se tek onda odlučuje.

Korisna pitanja: firma bez prometa

Da li firma bez prometa mora da preda finansijski izveštaj?

Zavisi od pravne forme i stvarnog stanja. Kod pravnih lica se proverava obaveza prema APR-u. Ako firma nije imala promet, to ne znači automatski da nema obavezu finansijskog izveštavanja.

Da li mogu samo da ostavim firmu da miruje?

Možeš da ne posluješ, ali to nije isto što i formalno mirovanje svih obaveza. Firma može imati bankarske troškove, poreske obaveze, izveštaje, PDV prijave, zaposlene ili stare dugove.

Da li firma bez prometa može da preda izjavu o neaktivnosti?

Može samo ako su ispunjeni uslovi za izjavu o neaktivnosti. Nema prometa nije dovoljno. Proverava se da li je bilo poslovnih događaja i da li postoje podaci o imovini i obavezama u poslovnim knjigama.

Da li paušalac plaća obaveze ako nema promet?

Ako je paušalac aktivan, mesečne obaveze po rešenju uglavnom ostaju, bez obzira na to što nema prihoda. Zato se kod preduzetnika prvo proverava status delatnosti i poresko rešenje.

Da li firma bez prometa mora da ima knjigovođu?

Kod DOO-a je knjigovodstvo u praksi skoro uvek potrebno, makar za proveru i završne obaveze. Kod preduzetnika zavisi od režima, ali i tada treba proveriti poreski status, rešenja, prijave i rokove.

Da li je problem ako firma nema promet jednu godinu?

Nije problem samo po sebi. Problem nastaje ako se zbog toga ne predaju obavezni izveštaji, ne proveri poreska kartica, ne evidentiraju bankarski troškovi ili se pogrešno zaključi da firma nema nikakve obaveze.

Pre nego što kažeš “nema šta da se radi”

Ako firma nema promet, ne znači da nema obaveze. To samo znači da nije imala prihode ili poslovanje u uobičajenom smislu.

Pre nego što zaključiš da nema šta da se knjiži, proveri APR, banku, ePoreze, PDV status, zaposlene, ugovore, dugovanja i obavezu finansijskog izveštavanja.

Najskuplja greška je kada se firma ostavi “da miruje”, a zapravo niko ne prati šta se u pozadini dešava. Jedan bankarski trošak, jedna nepredeta prijava, jedan stari dug ili pogrešno shvaćena izjava o neaktivnosti mogu da naprave mnogo više posla nego redovna provera jednom godišnje.

Firma bez prometa može da bude potpuno uredna. Ali samo ako se ne tretira kao firma koja ne postoji.

Informacije sadržane u ovom tekstu predstavljaju stavove autora, nisu pravni saveti, služe za opšte informisanje, ne treba ih koristiti kao zamenu za konsultacije sa stručnim licima. Pre donošenja bilo kakve odluke i preuzimanja bilo kakve radnje konsultujte se sa licima koja su ovlašćena za davanje pravnih saveta u skladu sa zakonom.

Facebook
WhatsApp
Twitter
LinkedIn
Pinterest