Srbija je prošle godine imala priliv stranih direktnih investicija u vrednosti oko tri milijarde evra. Sa dolaskom velikog broja ljudi iz Ukrajine i Rusije, otvoreno je i mnogo malih biznisa. Sve ovo govori da je naša zemlja privlačna strancima, kao i da osnivanje firme za njih ne predstavlja veliki problem.
Ako ste stranac, državljanin druge zemlje, a želite da započnete svoj posao baš u Srbiji, donosimo kratak vodič šta je sve potrebno da biste svoju ideju realizovali u praksi.
Tabela sadržaja
ToggleKako do registracije firme?
Za početak, da biste postali vlasnik firme, morate da odredite da li ćete biti preduzetnik ili ćete se opredeliti za određenu formu pravnog društva: ortačko društvo, komanditno društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo. Takođe, možete osnovati ogranak ili predstavništvo stranog pravnog lica.
Stranci najčešće biraju društvo s ograničenom odgovornošću, zbog ograničene odgovornosti i fleksibilnosti, ali i preduzetništvo, iako ono nosi veću ličnu odgovornost i zahteva jedinstvenu dozvolu boravka i rada.
Takođe se opredeljuju za osnivanje ogranka, kada se realno obavlja delatnost u Srbiji, a često i za projekte koji ograničeno traju. Sa druge strane je predstavništvo, koje je namenjeno pripremnim radnjama, te ima uži opseg dozvoljenih aktivnosti.
Kada ste završili ovaj deo posla, sledi registracija firme, a u zasebnom tekstu pogledajte koja dokumenta su potrebna za otvaranje firme u Srbiji.
Da li moram da budem u Srbiji zarad osnivanja firme?
Ono što će posebno obradovati strane državljane jeste da zapravo uopšte ne moraju da budu u našoj zemlji, niti da imaju prijavljeno boravište. Naime, sve mogu da urade na daljinu i da sav posao prepuste licu koje će ovlastiti specijalnim punomoćjem.
Takođe, u našoj zemlji je moguće osnivanje firme onlajn, a ovde pogledajte kompletan vodič za za PR i DOO.

Legalizacija dokumenata
Uz dokumentaciju koja je sačinjena na stranom jeziku, mora se dostaviti i overeni prevod na srpski jezik.
Važno je znati i da, u zavisnosti od zemlje porekla, određeni dokumenti overeni u inostranstvu moraju da prođu proceduru pune legalizacije ili nadležni organ mora da overi dokument takozvanim apostilom – pečatom kojim se potvrđuje verodostojnost.
Ovo ne važi za zemlje sa kojima Srbija ima zaključene bilateralne sporazume o međusobnom izdavanju legalizacije javnih isprava: Alžir, Austrija, Belgija, Belorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Irak, Kipar, Libija, Mađarska, Mongolija, Poljska, Rumunija, Rusija, Slovačka, Severna Makedonija, Slovenija i Ukrajina.
Bankovni račun
Kada je reč o bankovnom računu, postoji mogućnost da otvorite nerezidentni račun – u dinarima ili u bilo kojoj drugoj valuti. Na ovaj način ćete uštedeti, jer nećete prolaziti kroz procedure međunarodnog prenosa novca ili plaćati velike naknade za prenos novca.
Virtuelna kancelarija
U Srbiji možete čak da otvorite i virtuelnu kancelariju ili virtuelno sedište. Ovde će biti vaša adresa, vaše poštansko sanduče, kontakt telefon, a da niste fizički iznajmili prostor. Takođe, oni koji pružaju ovakve usluge, često nude i iznajmljivanje kancelarija za rad ili za sastanke, po potrebi.



