Kratak odgovor
Otvaranje preduzetničke radnje obavlja se preko APR-a, elektronski ili papirno. Za prijavu su potrebni podaci o preduzetniku, poslovnom imenu, sedištu, pretežnoj delatnosti i datumu početka rada, uz identifikacioni dokument i posebnu dozvolu ako je delatnost zahteva. APR naknada za osnivanje trenutno iznosi 2.500 dinara. Pre slanja prijave treba odlučiti i kako će preduzetnik biti oporezovan, jer pogrešan izbor može koštati mnogo više od same registracije.
Problem nastaje kada neko prvo otvori preduzetničku radnju, a tek posle rešenja proverava da li može biti paušalac, koliki su doprinosi, da li prolazi test samostalnosti i da li je izabrana dobra šifra delatnosti.
APR prijava jeste tehnički jednostavna. Poslovna odluka pre nje nije. Zato ovaj vodič razdvaja ono što se upisuje u Registar od poreskih i praktičnih pitanja koja treba rešiti pre prve fakture.
Ako još biraš pravnu formu, prvo uporedi preduzetnika i DOO. Ako želiš da neko proveri ceo model pre prijave, pošalji podatke kroz stranicu otvaranje firme u Srbiji.
Tabela sadržaja
ToggleŠta je preduzetnik i za šta odgovara?

Preduzetnik je poslovno sposobno fizičko lice koje obavlja delatnost radi ostvarivanja prihoda i registrovano je u skladu sa zakonom. To nije posebno pravno lice odvojeno od vlasnika.
Preduzetnik za obaveze nastale u vezi sa poslovanjem odgovara svojom celokupnom imovinom. Odgovornost ne nestaje samim brisanjem iz registra. Zbog toga preduzetnička forma nije pravi izbor za svaki posao, iako ima jednostavniju administraciju od DOO.
Najčešće odgovara osobi koja samostalno pruža usluge ili prodaje proizvode, nema složenu vlasničku strukturu i želi jednostavniji početak. Ipak, broj klijenata, ugovorni rizik, očekivana dobit i način oporezivanja važniji su od opšteg pravila da je preduzetnik „najjeftiniji“.
Šta treba odlučiti pre APR prijave?
Pre otvaranja obrasca odgovori na sledeća pitanja:
- Šta ćeš stvarno naplaćivati? To je polazna tačka za izbor pretežne delatnosti i proveru posebnih uslova.
- Da li posao nosi veći rizik? Ako ugovori, zaposleni, roba ili moguća šteta stvaraju ozbiljnu izloženost, proveri da li je DOO prikladniji.
- Da li delatnost može biti paušalno oporezovana? Šifra nije samo naziv u registru; može uticati na pravo na paušal.
- Da li ćeš raditi pretežno za jednog nalogodavca? U tom slučaju pre registracije proveri test samostalnosti.
- Da li odmah počinješ rad? U prijavi možeš označiti početak sa danom registracije ili prijaviti početak naknadno. Javne obaveze počinju od registrovanog početka obavljanja delatnosti.
- Da li ti je potreban PDV? PDV nije isto što i paušal ili lična zarada; to je odvojena poreska odluka.
Otvaranje preduzetničke radnje u šest koraka

1. Izaberi poslovno ime i proveri sedište
Poslovno ime preduzetnika sadrži lično ime, oznaku „preduzetnik“ ili „PR“ i mesto sedišta. Ako koristiš poseban naziv, proveri da li je slobodan i da li može izazvati zabunu sa već registrovanim subjektom.
Adresa mora odgovarati podacima iz zvaničnog Adresnog registra. APR izričito upozorava da neusaglašena ulica ili naselje mogu dovesti do odbacivanja prijave. Ne oslanjaj se samo na adresu napisanu na starom računu za struju.
2. Izaberi pretežnu delatnost
U Registar se upisuje jedna pretežna delatnost. Ona treba da najbolje opisuje posao od kog očekuješ glavni prihod. Preduzetnik može obavljati i druge zakonom dozvoljene delatnosti, osim kada poseban propis traži dozvolu, saglasnost, određeni prostor, opremu ili stručnu kvalifikaciju.
Za pronalaženje koda i zvaničnog opisa koristi naš alat za pretragu šifara delatnosti. Ne biraj šifru samo zato što naziv „zvuči približno“.
3. Izaberi datum početka rada
Početak delatnosti može biti dan upisa u Registar ili se može prijaviti naknadno. Ova opcija je korisna kada još čekaš prostor, opremu, dozvolu ili početak ugovora sa klijentom.
Od datuma početka obavljanja delatnosti počinju da teku obaveze javnih prihoda. Zato datum ne treba birati automatski ako realno još ne možeš da radiš.
4. Izaberi poreski model
Preduzetnik može, zavisno od uslova, biti paušalno oporezovan ili voditi poslovne knjige. Preduzetnik koji vodi knjige može se opredeliti za isplatu lične zarade. PDV se proverava odvojeno.
- Paušal: novoosnovano lice koje se registruje preko APR-a zahtev podnosi u trenutku registracije. Ako ga tada ne označi, ne treba računati da će ga jednostavno dodati nekoliko dana kasnije.
- Vođenje knjiga bez lične zarade: porez i doprinosi utvrđuju se prema pravilima za oporezivu dobit i statusu osiguranja.
- Lična zarada: zahteva mesečni obračun lične zarade i vođenje knjiga. Detalje pogledaj u vodiču lična zarada preduzetnika.
- PDV: ulazak zavisi od zakonskih uslova ili dobrovoljne prijave. Proveri posledice u vodiču PDV u Srbiji.
Ako delatnost ispunjava uslove za paušal, prvo pročitaj uslove i limite paušalnog oporezivanja.
5. Podnesi prijavu elektronski ili papirno

Papirna prijava može se podneti neposredno APR-u, u organizacionoj jedinici, preko ovlašćene opštine ili poštom. Osnovna dokumentacija obuhvata potpisanu JRPPS prijavu, dokaz identiteta, dokaz o uplati naknade i posebnu dozvolu ili saglasnost kada je propisana.
Za elektronsku prijavu potrebni su nalog preko eID portala, kvalifikovani elektronski sertifikat, odgovarajući čitač/aplikacija i platna kartica. Prijavu može podneti budući preduzetnik ili ovlašćeni punomoćnik, uz dokumenta u formi koju APR prihvata.
6. Proveri rešenje i organizuj rad posle registracije
Zakonski rok registratora za odlučivanje je pet radnih dana od prijema prijave. To nije obećanje da će svaka firma sigurno biti otvorena za pet dana: nepotpuni podaci ili pogrešni prilozi mogu dovesti do odbacivanja.
Kroz jednošalterski sistem preduzetnik dobija matični broj i PIB, a APR prosleđuje podatke relevantnim sistemima. Posle rešenja proveri:
- da li su svi registrovani podaci tačni;
- status poreskog modela i poresko sanduče;
- prijavu osiguranja i status kod CROSO;
- otvaranje poslovnog računa i dokumentaciju konkretne banke;
- da li delatnost i način naplate zahtevaju fiskalizaciju;
- da li poslovanje sa javnim sektorom ili drugim subjektima ulazi u režim elektronskih faktura;
- ugovaranje knjigovodstva pre prve poslovne promene, ako vodiš knjige.
Koliko košta otvaranje preduzetničke radnje?

Na dan stručne provere, 22. jula 2026, APR naknada za registraciju osnivanja preduzetnika iznosi 2.500 dinara. Za papirnu i elektronsku prijavu na aktuelnoj APR stranici navedena je ista naknada.
| Trošak | Iznos/status | Napomena |
|---|---|---|
| APR osnivanje | 2.500 RSD | Važeća APR naknada na dan provere |
| Rezervacija naziva | 1.400 RSD | Opciono; nije potrebna svakoj prijavi |
| Elektronski sertifikat i oprema | Zavisi od izdavaoca | Nije APR naknada |
| Posebne dozvole | Zavisi od delatnosti | Proverava se pre početka rada |
| Pečat | Nije obavezan | APR izričito navodi da nije obavezan |
Nemoj računati da je 2.500 dinara kompletan trošak početka. Poslovni račun, knjigovodstvo, fiskalizacija, softver, zakup i dozvole zavise od konkretnog posla. Upravo zato je poreski model važniji od same registracione naknade.
Najčešće greške pri osnivanju preduzetnika
- Paušal se očekuje bez provere šifre i uslova. Registracija preduzetnika ne znači automatsko odobravanje paušala.
- PDV se meša sa porezom na prihod. Možeš voditi knjige i ne biti u PDV-u, ili biti preduzetnik u PDV sistemu.
- Početak rada označava se odmah, iako posao nije spreman. Time mogu početi obaveze pre prve fakture.
- Adresa se prepisuje bez provere registra. Netočna adresa može zaustaviti prijavu.
- Privatni i poslovni novac se mešaju bez evidencije. Jednostavnije raspolaganje novcem ne ukida poresku i dokumentacionu odgovornost.
- Jedan veliki klijent se ne proverava kroz test samostalnosti. Ugovor nije dovoljan ako stvarni odnos ima obeležja nesamostalnog rada.
Česta pitanja o otvaranju preduzetničke radnje
Da li mogu da otvorim preduzetničku radnju ako sam zaposlen?
Da, ali zaposlenje kod drugog poslodavca utiče na obračun pojedinih doprinosa. Model treba računati prema stvarnom statusu osiguranja.
Da li je pečat obavezan?
Ne. APR navodi da pečat nije obavezan za privredna društva i preduzetnike. Ne treba ga predstavljati kao obavezan trošak osnivanja.
Da li moram odmah početi da radim?
Ne moraš. U registracionoj prijavi možeš označiti da će početak obavljanja delatnosti biti prijavljen naknadno. Do tada proveri posledice za konkretne ugovore i dozvole.
Može li preduzetnik kasnije nastaviti posao kao DOO?
Može kroz zakonom i APR postupkom uređeni nastavak delatnosti u formi privrednog društva. To uključuje brisanje preduzetnika i osnivanje društva uz propisanu dokumentaciju; prethodne obaveze ne treba tretirati kao da su nestale.
Da li mi treba knjigovođa odmah?
Paušalac ima jednostavnije evidencije, ali i dalje ima poreske, fakturacione i druge obaveze. Preduzetniku koji vodi knjige potrebna je organizacija knjigovodstva od početka, pre nego što nastanu prve promene i rokovi.
Proveri poreski model pre prijave
Pošalji nam čime ćeš se baviti, kome ćeš fakturisati, očekivani promet, da li si već zaposlen i kada želiš da počneš. Proverićemo preduzetnika ili DOO, šifru delatnosti, paušal, ličnu zaradu, PDV i obaveze posle registracije.
ZATRAŽI PROVERU PRE REGISTRACIJE
Ako ti je potrebna podrška posle osnivanja, pogledaj naše knjigovodstvene usluge.
Zvanični izvori
- APR — osnivanje preduzetnika i potrebna dokumentacija
- APR — eRegistracija preduzetnika
- APR — važeće naknade
- APR — opšta uputstva, rok odlučivanja i pečat
- Poreska uprava — prijave i opredeljenje novoosnovanog preduzetnika
Stručna provera: 22. jul 2026. Pre podnošenja prijave proveri aktuelne APR obrasce, naknade i posebne uslove za svoju delatnost.


